Zaključci Konferencije “Znanje je najbolja prevencija i najbolja investicija” na osnovu predstavljenih nastavnih praksi – 5 oktobar Dan učitelja

• Kvalitet nastave određenog predmeta ne ovisi samo o odabiru nastavnog pristupa ili odgovarajućeg sadržaja predmeta već i o vrsti nastavnog materijala i sredstava koji se koristi na času.
• U cilju podizanja motivacije i zanimanja za nastavu ključna je  kurikularna veza s ličnim iskustvom učenika.
• Povezivanje predmeta unutar određenog područja uz problemska pitanja nametnuta savremenim društvenim kontekstom važni su u razvijanju interdisciplinarnog pristupa i integrisanog podučavanja.
• Dobro poznavanje STEM/STEAM/pristupa podučavanju kroz razvijanje vještina baziranih na 4 K predstavlja bitnu odrednicu za budući  profesionalni razvoj nastavnika u određenom predmetnom području i mnogo šire, za kroskurikularni i interdisciplinarni pristup. Cilj je kroz navedene pristupe promijeniti ulogu nastavnika predavača u nastavnika istraživača.
• Učenički projekti oblik su samostalnog istraživačkog rada, u kojem učenici razvijaju sposobnosti korištenja literature, posmatranja pojave, bilježenja opaženih pojedinosti i izvođenja zaključaka radi rješavanja problema, razvijajući metakognitivne sposobnosti učenika.
• Kombiniranje grupnog rada, rada u parovima, te stalna promjena aktivnosti učenika tokom časa doprinosi boljoj međusobnoj komunikaciji učenika, aktivnijem radu i kontinuiranoj pažnji učenika od početka do kraja časa.
•  Rezultati inovativnih/dobrih nastavnih praksi su pokazali da nema bitne razlike u savladavanju sadržaja grupnim i frontalnim oblikom radom, ali postoji bitna razlika u razvijanju komunikacijskih vještina, logičkog i kritičkog promišljanja učenika u korist grupnog rada.
• Ekološka znanja razvijena kroz eko-školu čine sastavnu komponentu racionalne dimenzije ekološke svijesti i predstavljaju dobar znak za razvoj pozitivnih stavova učenika prema prirodi.
• Odabrani ekološki sadržaji primjereni su karakteristikama populacije učenika,  njihova integracija sa različitim metodama aktivnog učenja uz maksimalno korištenje lokalnih obrazovnih resursa doprinjeli su ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva aktivne nastave – participaciji velikog broja učenika, u različitim aktivnostima koje su relevantne za nastavu biologije i održivi razvoj zajednice.
• Strategije i tehnike kritičkog mišljenja korištene u nastavnim praksama su izrazito  pogodne za istraživanje i unapređenje nastavnog procesa.
• Izgradnja poticajnog socio-emocionalnog okruženja je preduslov kvalitetnog odgojno-obrazovnog rada škole.
• Veliki broj djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama koji su uključeni u redovni obrazovni sistem nemaju dovoljnu stručnu podršku. Kako bi se osigurala adekvatna podrška tim učenicima, nužno je potaknuti cjeloživotno obrazovanje nastavnika za rad sa djecom s posebnim obrazovnim potrebama.
• Obrazovna inkluzija naglašava zahtjeve  da se svako dijete obrazuje u skladu s individualnim mogućnostima u školi kao odgojno-obrazovnoj instituciji.
•  Prezentirane prakse su pokazale da se najbolji rezultati postižu uključivanjem djece u zajedničke aktivnosti (sport, učenje, muziku ili umjetnost).
• Nastavni sadržaji i ishodi učenja vezani za historiju bosanskog jezika trebaju biti

uvršteni u Nastavni program za nastavni predmet Bosanski jezik i književnost od šestog do devetog razreda osnovne škole.

• Izmjene Nastavnog plana i programa trebaju pored propisanih nastavnih sadržaja i ishoda učenja,  nužno obuhvatiti  i izmjene koje se odnose na njihovo unutarpredmetno i međupredmetno integrisanje, te posebno na definisanje mogućih pristupa, strategija, metoda i tehnika rada.
• Peer edukacija predstavlja jedan od adekvatnijih i efikasnijih „pristupa“ u procesu podučavanja i učenja vezanom za nastavni kontekst, kao takva bi trebala biti zastupljena u nastavnom procesu.
• Planiranje i realizacija osmišljenih i svrsishodnih aktivnosti koje za cilj imaju razvijanje socijalnih kompetencija učenika preduslov su izgradnje poticajnog socioemocionalnog okruženja u školi, kao i cjelovitog razvoja ličnosti učenika, a samim tim i prevencija pojave socijalno nepoželjnih oblika ponašanja.
• Predstavljene nastavne prakse u fokus stavljaju razvijanje modela postavljanja međupredmetnih/interdisciplinarnih tema, pri čemu je  potrebno povezivanje sadržaja preusmjeriti na povezivanje ishoda učenja. Godišnji programi rada u tom smislu trebaju poslužiti  kao podrška u implementaciji novog pristupa.